Popis poznatih Zadrana, osoba koje su na neki način povezane s gradom ili su rođene u Zadru. To su ljudi nekih drugih vremena koji su ostavili za sobom djela bitna za poimanje današnjeg svijeta:
1. Ivana II., kraljica Napulja (1375. – 1435.)
Ivana II. bila je kraljica Napulja od 1414. godine sve do svoje smrti te pretendentica na ugarsko, hrvatsko, sicilijansko i jeruzalemsko prijestolje nakon smrti svoga brata, kralja Ladislava Napuljskog. Kralj Ladislav poznat je po sramotnoj prodaji Zadra i Dalmacije Mlečanima za 100.000,00 dukata 1409. godine.
Kraljica Ivana ima upisan grad Zadar kao mjesto rođenja, a krštena je u crkvi sv. Krševana u starom gradu te je njen kum bio Krešo Civalelli, istaknuti član jedne od najstarijih i autentičnih zadarskih plemićkih obitelji, čiji kameni grb i danas krasi ulazna vrata zgrade u ulici Špire Brusine.
Kraljica nije imala djece pa je s njom je izumrla napuljska grana dinastije Anžuvinaca, koja je ondje vladala od 1266.
2. Jakov Zadranin (1400. – 1485.)
Slika: Tijelo Jakova Zadranina, Bitetto (Italija), Wikipedia
Rođen je oko 1400. godine u Zadru, a s 20 godina stupa u franjevački red. Kao redovnik obavljao je razne službe u samostanima, pomagao siromašnima i oboljelima. Tijekom puta po Italiji sa svojim franjevačkim provincijalom došao je u Bari te je odlučio ostati u toj pokrajini. Predaja mu pripisuje brojna čuda, osobito ozdravljenja i dar prorokovanja. Grad Bitetto u Italiji, izabrao ga je za svojega zaštitnika pripisujući njegovu zagovoru poštedu od kuge, koja je poharala više okolnih gradova. Blaženim ga je 1700. godine proglasio papa Klement XI., a blagdan mu se slavi 27. travnja. Zbog svoga porijekla, blaženi Jakov Zadranin zvan je Ilirik (Hrvat).
Njegovo neraspadnuto tijelo čuva se u Bitettu, u svetištu, a zadarski vjernici otkrivaju bl. Jakova Zadranina kao svoga zagovornika u crkvi sv. Franje u Zadru, gdje su vjernici Bitetta 1989. donijeli njegovu sliku i relikvije.
3. Juraj Matejev Dalmatinac – (latinizirano Georgius Dalmaticus, poč. 15. st – 1473/75.)
Juraj Matejev Dalmatinac bio je istaknuti kipar i graditelj. Juraj je rođen u Zadru, a o njegovoj mladosti i ranom djelovanju malo se zna. Jedno vrijeme živio je u Veneciji gdje je i radio, a 1441. godine dolazi u Šibenik na poziv da radi na katedrali na kojoj je bio glavni graditelj. Šibenskoj katedrali je dao monumentalni oblik: bogato izrađenu krstionicu u stilu cvjetne gotike, friz realistično obrađenih ljudskih glava koji teče oko katedrale, povišeno svetište, primjenjuje “montažnu tehniku” gradnje velikim kamenim blokovima te sudjeluje u mnoštvu drugih dekoracija i tehničkoj izvedbi građevine. Katedrala je danas upisana na UNESCO-ovu listu Svjetske baštine. Osim rada na šibenskoj katedrali, Juraj je paralelno radio i u Zadru, Splitu, Dubrovniku, Pagu, te u Italiji (Ancona, Rimini, Ravena, Urbino). Stoga ne čudi što se Juraj u povijesnim spisima spominje kao kipar “Schiavone” koji je učinio značajne stvari u Italiji. Majstor Juraj po svojoj darovitosti ravnopravno se svrstava u najbolje europske renesansne kipare sredine XV. st. kao što su Donatello, Michelozzi i dr.
4. Franjo i Lucijan Vranjanin (15. stoljeće)
Braća Lucijan i Franjo Vranjanin bili su Schiavoni, rođeni u Zadru početkom 15. stoljeća. Schiavonima su se nazivali Hrvati, stanovnici istočne obale Jadrana u Venecijanskoj Republici, ali i veliki umjetnici koji su pripadali toj zajednici, a proslavili su se izvan granica svoga zavičaja.
Franjo Vranjanin (Francesco Laurana) je proslavljeni renesansni kipar poznat po profinjenim ženskim portretima aragonskih princeza od kojih se neki čuvaju u Nacionalnoj umjetničkoj galeriji u Washingtonu. Djelovao je na Siciliji, u Napulju, Riminiju i Avignonu. Zaslužan je po tome što je u južnu Francusku unio duh talijanske renesanse.
Njegov brat Lucijan Vranjanin (Luciano Laurana) bio je istaknuti arhitekt i graditelj. Lucijan Vranjanin je pod imenom Luciano Laurana poznatiji i cijenjeniji u svijetu nego u Hrvatskoj. Projektima vojvodskih palača u Urbinu, Gubbiu, Peasaru te slikama idealnog grada stvorio je lik novovjekovnoga grada. Lucijan je u arhitekturu unio mnoge novine koje su kasnije slijedili svi ostali arhitekti.
Danas u Zadru ulica koja okomito presjeca Kalelargu nosi ime Braće Vranjana iz Vrane kraj Zadra.
5. Petar Zoranić (Zadar, 1508 – ?, ? prije 1569)
Petar Zoranić je hrvatski književnik rođen 1508. godine u Zadru. Bio je potomak plemićke obitelji iz Nina, koja se je zbog turske opasnosti sklonila u Zadar. Život P. Zoranića je do danas najvećim dijelom ostao zagonetka. Malo se zna o njegovom životu i radu, a ne zna se ni kad, ni kako je umro, ali zato je Zoranić poznat kao pisac prvog hrvatskog romana Planine. Djelo je napisano 1536., a tiskano u Veneciji 1569. godine. Planine iznose priču o sedmodnevnom putovanju pastira Zorana zadarskim zaleđem, Velebitom i Dinarom, na koje kreće tražeći lijek za neuzvraćenu ljubav.
Zoranićeve Planine prožima patriotizam i kritika hrvatskim književnicima koji humanističku književnost pišu u prvom redu, latinskim jezikom. Kao prvi roman na hrvatskom jeziku, Planine Petra Zoranića jedinstveno su djelo hrvatske dopreporodne književnosti.
6. Dragutin Parčić (1832. – 1902.)
Fra Dragutin Antun Parčić rođen je na Krku, a bio je hrvatski jezikoslovac, pionir fotografije u Zadru i gvardijan samostana sv. Pavla Pustinjaka na Galevcu. Parčićeve fotografije pomrčine sunca 1861. godine su unikatne snimke takve vrste u povijesti rane fotografije u Hrvatskoj, a u svijetu je to tek peto snimanje pomrčine Sunca uopće. Osim što je uspio pričvrstiti aparat na teleskop i snimiti Sunce, ponovio je taj postupak mikroskopom i snimao je mikroskopske fotografije (npr. običnu buhu), prve takve vrste u Hrvatskoj. Njegova kolekcija fotografija iz Prvić-Luke, Zadra, Preka, veduta te portreta je među najvažnijim kolekcijama rane fotografije u Hrvata. Zahvaljujući stručno provedenu postupku njegovi su negativi i danas praktično uporabljivi.
7. Franz von Suppe (1819. – 1895.)
Franz von Suppe bio je prvi austrijski skladatelj opereta. Rođen je u Splitu 1819. godine. Osnovno glazbeno obrazovanje dobio je u Zadru, a od 1835. nastanio se u Beču i potpuno posvetio glazbi. Godine 1832. u Zadru je napisao misu, koju je poslije preradio i tiskao u Beču pod naslovom Missa Dalmatica. Prvu operetu “Il pomo” počeo je pisati u Zadru, ali je djelo ostalo nedovršeno. Povodom 200-te godišnjice obljetnice rođenja, otkrivena je spomen ploča u blizini samostana sv. Frane.
8. Špiro Brusina (1845 . – 1908.)
Špiro Brusina rođen je u Zadru 1845. godine, a ostao je zapamćen kao zoolog i istaknuti sveučilišni profesor koji je proučavao žive i izumrle mekušce te ptice i sisavce. Bio je ravnatelj Zoološkog muzeja u Zagrebu, a sabrao je veliku zbirku naših kopnenih, slatkovodnih i morskih mekušaca. Prvi u Hrvatskoj organizirao je ornitološka promatranja. Uredio je najbolju lokalnu ornitološku zbirku ondašnje Austro-Ugarske. Komunicirao je s najpoznatijim zoolozima tog vremena, od Moskve do Cambridgea, a dopisivao se i s Darwinom. Zalagao se za osnivanje znanstvenih zavoda za istraživanje života u moru na jadranskoj obali pa je tako u Zadru na rivi postavljen kip njemu u čast.
9. Georg Ritter von Trapp (1880. – 1947.)
Georg Ritter von Trapp poznat je kao barun von Trapp, austrougarski mornarički časnik rođen 1880. godine u Zadru. Njegov život je poslužio kao inspiracija za film “Moje pjesme, moji snovi”. Film se temelji na istinitoj priči o Mariji Von Trapp i grupi koja je u Americi djelovala pod nazivom Trapp Family Singers. Film je dobitnik 5 Oscara, a zaradio je 158,7 milijuna $ u američkim kinima te je tako postao najkomercijalniji film 1960-ih.
Comment (0)