Smještena u gorskom dijelu Hrvatske, Plitvička jezera predstavljaju prirodnu bajku koju zasigurno želite uvrstiti u Vašu „must see“ listu. Ukoliko planirate posjetiti Hrvatsku, Plitvička jezera su nezaobilazna destinacija koju jednostavno morate posjetiti. Jedinstveni vodopadi, tirkizna jezera i netaknuta priroda uvjerit će Vas da su Plitvice zaista raj na Zemlji!

Općenito o Nacionalnom parku Plitvička jezera:

Plitvička jezera su najveći, najstariji i najposjećeniji nacionalni park u Republici Hrvatskoj. Smještena su na pola puta između glavnog grada Zagreba i jedinstvene jadranske obale.

Nacionalnim parkom Plitvice su proglašene davne 1949. godine., a njihovu ljepotu prepoznao je i UNESCO koji ih je uvrstio na popis svjetske baštine 1979. godine. Površina parka je nešto manja od 300 km2, na kojoj prevladava šumska vegetacija. Plitvička jezera sastoje se od 16 velikih i malih jezera tirkizne boje koja se prelijevaju iz jednog u drugo s puno veličanstvenih slapova. Zbog svoje jedinstvenosti, Plitvička jezera nazivaju se Zemljom padajućih jezera i Zemljom gdje kamenje raste. Rast sedrenih barijera u Plitvičkim jezerima je jedinstven slučaj u svijetu. Svjetski prosjek rasta sedrenih barijera iznosi svega nekoliko centimetara u 30 godina, dok ovdje sedra naraste u prosjeku od 30 do 90 centimetara u istom vremenskom periodu.

 

Zašto posjetiti Plitvička jezera?

Neovisno o godišnjem dobu, Plitvička jezera oduzimaju dah mnogobrojnim posjetiteljima. Svako godišnje doba sa sobom nosi drugačiji doživljaj Plitvica. Primjerice, ljeti se možete osvježiti uz hladne vodopade i uživati u procvaloj prirodi, dok zimi zaleđeni vodopadi stvaraju prikaz svojevrsne ledene bajke. Proljeće i jesen su pak pogodniji za osobe koje žele izbjeći velike gužve i uživati u svakom trenutku provedenom u ovom vodenom raju!

Plitvička jezera se sastoje od 16 većih i nekolicine manjih, kaskadnih jezera. Jezerski sustav je podijeljen na Gornja i Donja jezera. Neka od poznatijih gornjih jezera su: Prošćansko jezero, Veliko jezero, Malo jezero i Kozjak. Donja jezera uključuju jezera Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod.

Plitvice su smještene između 380 i 1280 m nadmorske visine što značajno doprinosi raznovrsnosti flore i faune, stoga je ovaj nacionalni park stanište medvjedima, divljim svinjama, jelenima i vukovima.

Raskošan spektar boja će zasigurno oduševiti sve ljubitelje fotografije, a oni željni avanturizma mogu dodatno istražiti nacionalni park šetajući planinarskim stazama.

 

Što još možete posjetiti u blizini Plitvica?

Nedaleko od Plitvičkih jezera, smjestile su se Rastoke, slikovito mjesto koje se često naziva i „Plitvicama u malom“. Razlog zbog kojeg se Rastoke uspoređuju s Plitvicama se krije u činjenici da rijeka Slunjčica, koja se preko sedrenih barijera ulijeva u rijeku Koranu, stvara mnoštvo jezera, slapova i brzaca.

Zahvaljujući sedrenim temeljima i obilju šume, Rastoke su od ranijih vremena bile pogodne za izgradnju mlinica. Najstarija mlinica izgrađena je još u 17. stoljeću, dok je veći broj izgrađeno tijekom 19. i početka 20. stoljeća. Osim mlinica, svakako valja istaknuti da su Rastoke zahvaljujući specifičnoj graditeljskoj baštini, etnografskim i povijesnim vrijednostima, proglašene spomenikom kulture još 1969. godine.

U blizini grada Otočca, nalazi se selo Kuterevo, poznato po utočištu za mlade medvjede. Utočište ima funkciju skloništa za napuštenu mladunčad medvjeda, a promiče zaštitu medvjeđeg staništa, održivi razvoj te tradiciju lokalne planinske zajednice.

Utočište je moguće posjetiti za vrijeme proljeća, ljeta i jeseni, budući da su medvjedi za vrijeme zimskih mjeseci u hibernaciji, odnosno zimskom snu.

Nadalje, kao važan spomenik krajobraza, nedaleko od Plitvica, valja spomenuti i Baraćeve špilje. Riječ je o krškoj formi, u kojoj posjetitelji mogu vidjeti raznovrstan špiljski nakit (sige), fosilne ostatke iz vremena Pleistocena, endemsku špiljsku faunu te arheološke nalaze.

Glavni cilj zaštite ovog speleološkog fenomena je očuvanje geomorfoloških i speleoloških vrijednosti ovog kraja, kao i mozaičnih staništa i s njime povezanu bioraznolikost.