Zadar je grad 3.000 godina duge i turbulentne povijesti obilježen čestim razaranjima nakon kojih je bio obnavljan iz ruševina. Brojne kulturne znamenitosti iznimne vrijednosti svjedoče o različitim povijesnim vremenima i kulturama koje su ostavile svoj trag u urbanom izgledu grada i svakodnevnom životu stanovnika. Preko 1000 godina Zadar je bio glavni grad Dalmacije i imao je iznimnu povijesnu ulogu u pojedinim razdobljima.
Danas s oko 71.000 stanovnika slovi kao jedan od najstarijih gradova na Jadranu s pregršt povijesnih spomenika i najljepšim zalaskom sunca na svijetu.
Ako ste ljubitelj povijesti i kulturnih znamenitosti onda ćete uživati u našoj kulturnoj ruti kroz Zadar.
Kratko o povijesti Zadra:
Zadar su već u 9. st. pr. Kr. nastanili su ga pripadnici ilirskog plemena Liburni zbog pogodnog položaja u samom središtu hrvatske obale sa zaštićenom lukom, plodnim zaleđem te povoljnom klimom. To je područje u antici bilo najurbaniziranije na cijeloj istočnoj obali Jadrana, a od 1. st. pr. Kr. Zadar postaje dio Rimskog Carstva sve do njegove propasti.
U 7. stoljeću Zadar postaje glavni grad bizantske provincije Dalmacije i strateška točka na plovnom putu od Venecije do Carigrada. Grad prvi put dolazi pod Mletačku vlast u 12. st, a u sastavu Mletačke Republike, uz povremene pobune i oslobođenja, ostaje sve do 1797. godine kada Napoleonove trupe dokidaju tisućljetno postojanje Mletačke Republike.
Zadar nakon toga preuzimaju Austrijanci, a 1806. godine na kratko su ga preuzeli Francuzi koji su ostavili značajan trag u povijesti grada. Nakon toga Zadar ponovno pripada pod austrijsku vladavinu sve do 1918. godine te biva pripojen Italiji kao enklava na istočnoj obali Jadrana. U njenom sastavu Zadar je ostao sve do konca Drugog svjetskog rata u kojem je tijekom teških savezničkih bombardiranja razoreno 80% povijesne jezgre grada. Grad je bio gotovo potpuno razoren i napušten, ali je konačno pripojen Hrvatskoj u okviru Federativne Jugoslavije. Tek nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske od Jugoslavije 1991. godine Zadar postaje grad u samostalnoj Republici Hrvatskoj.
Pogledajte našu preporuku kulturne rute kroz Zadar:
1. Ostatci rimskog urbanizma
Google maps lokacija: Antički forum u Zadru
Zadar je najvjerojatnije postao rimska kolonija za vrijeme vladavine cara Augusta 27. god. pr. Kr. Osnivanjem kolonije Jader (Zadar) dobiva obilježja antičkog grada: emporij ili tržnicu, terme, gradsku baziliku za javna okupljanja, nimfej (fontanu), kapitolijski hram posvećen rimskim božanstvima i najveći forum izgrađen na istočnoj obali Jadrana koji je s triju strana bio okružen trijemom i brojnim trgovinama. Pravilan raster ulica na poluotoku sačuvao se do danas, a ostatci rimskog foruma izloženi su in-situ i možete otkriti brojne ostatke rimske arhitekture.
Dodatni savjet: nasuprot Foruma nalazi se Arheološki muzej, drugi najstariji muzej u Hrvatskoj, u kojem su u sklopu antičke zbirke izloženi kipovi rimskih careva, brojni predmeti koje su Rimljani koristili u svakodnevnom životu (pribor za jelo, šivanje. medicinske instrumente i sl.), a možete vidjeti i kako su izgledale obiteljske kuće, saznati čime su se bavili tadašnji stanovnici zadarskog područja, kako su se odijevali i više o religijskim ritualima.
2. Zadarski episkopalni kompleks
Google maps lokacija: Katedrala sv. Stošije
U 4. st u gradu se razvija nova religija – kršćanstvo. Pomalo neobično je to da su upravo na antičkom, poganom forumu, kršćani podignuli svoju prvu krstionicu, biskupsku palaču i baziliku sv. Petra koja je kasnije pregrađena u najveću katedralu u Dalmaciji posvećenu sv. Anastaziji (Stošiji).
Današnje pročelje je nastalo kada je katedrala produžena za 14 m u 14. st. Manje je poznato da se je u crkvi pomolio i papa Aleksandar III prilikom svog posjeta Zadru 1177. godine.
Ulaz u katedralu je slobodan, ukoliko nije u tijeku misa, pa nikako nemojte propustiti priliku proučiti unutrašnjost crkve i prekrasna korska sjedala koja je u cvjetnoj gotici izradio venecijanski majstor Matteo Moronzon, zatim mramorni sarkofag iz 9. st u kojem se nalaze relikvije sv. Stošije te ostatke vrlo kvalitetnih fresaka iz 13. st.
Zvonik crkve je do prvog kata izgrađen u 15. st, a od prvog kata do vrha je izgrađen u neoromaničkom stilu prema nacrtu engleskog arhitekta Thomasa Grahama Jacksona, koji je poznat po gradnji glavnih zgrada Sveučilišta u Oxfordu.
Dodatni savjet: popnite se na zvonik crkve koji je otvoren za javnost i uživajte u pogledu na stari grad, antički forum, more i obližnje otoke.
3. Predromanička crkva sv. Donata
Google maps lokacija: crkva sv. Donata
Crkva sv. Donata je najpoznatiji graditeljski spomenik i gotovo simbol prepoznatljivosti grada Zadra. Prema predaji gradio ju je zadarski biskup Donat u 9. st i izvorno je bila posvećena sv. Trojstvu, a tek se od 15. st naziva prema biskupu Donatu koji ju je dao izgraditi. Crkva podsjeća na bizantsko prisustvo, a ističe se svojom veličinom i cilindričnim oblikom te dvostrukom unutrašnjošću s galerijom na prvom katu do koje se može doći stubištem.
Crkva je izvan sakralne funkcije, što znači da se u njoj već dugi niz godina ne održava misa, a zanimljivo je da je od kraja 19. st pa do sredine 20. st u njoj bila izložena građa Arheološkog muzeja u Zadru.
Dodatni savjet: crkva sv. Donata ima izvanredne akustične karakteristike i u njoj se više od 50 godina tijekom ljeta održava međunarodno poznati festival “Glazbene večeri u sv. Donatu”. Tijekom vašeg boravka u Zadru svakako provjerite raspored održavanja koncerata i uživajte u nekoj od vrhunskih izvedbi svjetskih i domaćih izvođača.
4. Zlato i srebro Zadra
Google maps lokacija: crkva sv. Marije
Ženski benediktinski samostan osnovan je 1066. godine i ima veliko značenje ne samo za Zadar već i šire. U arhivu samostana čuvaju se isprave iz vremena hrvatske kraljevske dinastije, darovnice kralja Petra Krešimira IV te kralja Zvonimira. Hrvatsko-ugarski kralj Koloman je tijekom svog boravka u Zadru u 12. st dao podići zvonik crkvi sv. Marije. On postavlja natpis sa svojim imenom i 1105. godinom kada je započeta gradnja zvonika, a koji je vidljiv i danas u razini prvog kata.
Zlato i srebro Zadra je naziv za Stalnu izložbu crkvene umjetnosti, jednu od najvrjednijih u Hrvatskoj, postavljenu u prostorijama samostana. Izložba obuhvaća velik broj umjetnina, slike sakralnog karaktera, kipove, vezove, čipku te vrijedne zlatarske radove iz razdoblja romanike i gotike, te manji broj umjetnina iz kasne gotike i baroka.
Najstariji predmeti u izložbi su križić pektoral iz 8. st te dva srebrna relikvijara s moćima sv. Aroncija i sv. Jakova iz 11. st. Svakako je najzanimljiviji predmet kruna kraljice Elizabete Kotromanić te poliptih oltara sv. Martina čiji je autor Vittore Carpaccio.
Dodatni savjet: posjetite izložbu Zlato i srebro Zadra uz vodstvo licenciranog vodiča ili kupite katalog zbirke koji je preveden na više jezika kako biste saznali više o izloženim predmetima.
5. Škrinja sv. Šime
Google maps lokacija: crkva sv. Šime
Crkva sv. Šime prvotno je bila izgrađena još u 5. st i posvećena sv. Stjepanu. Stoljećima kasnije bila je širena i dograđivana, ali i dalje su ostali sačuvani originalni elementi ranije crkvice. Zadnju pregradnju doživjela je u 17. st kada je u svetište preneseno tijelo i škrinja sv. Šimuna.
Srebrna škrinja sv. Šimuna je veličine 197 x 80 x 110 cm i u njoj se čuva mumificirano tijelo sv. Šimuna. Škrinja je teška oko 350 kg te je napravljena od srebrnog i pozlaćenog lima na zahtjev kraljice Elizabete, žene hrvatsko-ugarskog kralja Ljudevita Anžuvinca.
Dodatni savjet: uz škrinju sv. Šime veže se zanimljiva legenda, a sama škrinja je oslikana s brojnim prizorima koji prikazuju dolazak kralja Ljudevita u Zadar, pronalazak skrivenog tijela sv. Šimuna u Zadru, prikaz iz života sv. Šime te brojni drugi od kojih neki još nisu do kraja odgonetnuti. Svakako se konzultirajte s lokalnim vodičem kako biste saznali više.
6. Prvo sveučilište u Hrvatskoj
Google maps lokacija: Sveučilište u Zadru
Dominikanci su u Zadru 1396. godine, u sklopu samostana sv. Dominika osnovali prvo sveučilište – Universitas Jadertina sa studijem teologije i filozofije koje je imalo i svjetovni karakter. To je bilo prvo sveučilište u Hrvatskoj ali i u ovom dijelu Europe. Rad sveučilišta je prekinula Napoleonova uprava 1807. godine, a suvremeni razvoj visokog školstva u Zadru započeo je 1955. Danas je Sveučilište u Zadru najveće potpuno integrirano sveučilište u Republici Hrvatskoj, s 27 sveučilišnih odjela za: arheologiju, ekonomiju, geografiju, germanistiku, talijanistiku, informacijske znanosti, povijest umjetnosti zdravstvene studije, povijest, pomorski odjel i mnogi drugi.
Dodatni savjet: zgrada današnjeg sveučilišta nalazi se na zadarskoj rivi, ali svakako posjetite i crkvu sv. Dominika u starom gradu gdje je udaren temelj sveučilišnoj tradiciji u Hrvatskoj
7. Prvi roman na hrvatskom jeziku
Google maps lokacija: kip Petra Zoranića
Petar Zoranić je bio zadarski plemić i književnik koji je napisao prvi hrvatski roman “Planine” 1569. godine. Roman opisuje sedmodnevno putovanje pastira Zorana zadarskim zaleđem, Velebitom i Dinarom, na koje kreće tražeći lijek za neuzvraćenu ljubav. Na putu susreće pastire koji pripovijedaju o zavičaju i natječu se u pjevanju različitih pjesama, ali i vilu koja žali na zapuštenost hrvatskog jezika.
Kip Petra Zoranića je 1969. godine izradio lokalni kipar.
Dodatni savjet: nakon što posjetite Trg sv. Krševana na kojem je smješten kip Petra Zoranića, nemojte propustiti priliku i uputite se prema stražnjem dijelu crkve sv. Krševana koja predstavlja jedan od ljepših primjeraka romaničkog graditeljstva u Dalmaciji
8. Kneževa palača i izložbe svjetskih slikara
Google maps lokacija: Kneževa palača
Kneževa palača sagrađena je još u srednjem vijeku, a tijekom stoljeća više puta je pregrađivana. Početkom 19. st je doživjela veliku pregradnju u duhu klasicizma. Unutrašnje dvorište s bunarskom krunom najstariji je primjerak klasicističke arhitekture u Zadru.
Tijekom Domovinskog rata 1991. palača je teško stradala te je danas cijeli prostor palače preuređen u suvremeni muzejski centar. Kroz šest izložbenih dvorana Kneževe palače posjetitelji imaju mogućnost upoznati zadarsku povijest, a izloženi predmeti datiraju od 12. do kraja 19. stoljeća.
Svake godine u Kneževoj palači organiziraju se izložbe istaknutih svjetskih slikara. Do sad su održane izložbe Suad Rame, Salvadora Dalija, Andyja Warhola i drugih.
Dodatni savjet: svakako provjerite raspored izložbi ovdje kako ne biste propustili neku od zanimljivih izložbi koje se održavaju za vrijeme vašeg boravka u Zadru.
9. Venecijanski sustav obrambenih zidina, UNESCO spomenik
Google maps lokacija: Kopnena vrata
Kopnena vrata nekad su bila glavni ulaz u grad. Sagrađena su 1543. godine u vrijeme opasnosti od Osmanlijskog osvajanja grada. Projektirao ih je slavni mletački vojni arhitekt Michele Sanmicheli. Budući da su gradske zidine bile dotrajale radi lakše obrane grada mletačka vlada je bila prisiljena obnoviti zidine i razviti strategiju obrane grada. Na nove gradske zidine sagrađen je i obrambeni kanal ispunjen vodom, te tzv. Ponton (danas poznatiji kao park kraljice Jelene) koji je služio kao monumentalni bastion za obranu grada. Zadar je u to vrijeme bio najjača mletačka utvrda u cijeloj državi.Osmanlije su nekoliko puta pokušavali osvojiti grad, ali su svaki put bili uspješno odbijeni.
Zadarski sustav obrambenih zidina upisan je 2017. godine na UNESCO Popis svjetske baštine 2017. godine.
Zadar je grad 3.000 godina duge i turbulentne povijesti obilježen čestim razaranjima nakon kojih je bio obnavljan iz ruševina. Brojne kulturne znamenitosti iznimne vrijednosti svjedoče o različitim povijesnim vremenima i kulturama koje su ostavile svoj trag u urbanom izgledu grada i svakodnevnom životu stanovnika. Preko 1000 godina Zadar je bio glavni grad Dalmacije i imao je iznimnu povijesnu ulogu u pojedinim razdobljima.
Danas s oko 71.000 stanovnika slovi kao jedan od najstarijih gradova na Jadranu s pregršt povijesnih spomenika i najljepšim zalaskom sunca na svijetu.
Ako ste ljubitelj povijesti i kulturnih znamenitosti onda ćete uživati u našoj kulturnoj ruti kroz Zadar.
Kratko o povijesti Zadra:
Zadar su već u 9. st. pr. Kr. nastanili su ga pripadnici ilirskog plemena Liburni zbog pogodnog položaja u samom središtu hrvatske obale sa zaštićenom lukom, plodnim zaleđem te povoljnom klimom. To je područje u antici bilo najurbaniziranije na cijeloj istočnoj obali Jadrana, a od 1. st. pr. Kr. Zadar postaje dio Rimskog Carstva sve do njegove propasti.
U 7. stoljeću Zadar postaje glavni grad bizantske provincije Dalmacije i strateška točka na plovnom putu od Venecije do Carigrada. Grad prvi put dolazi pod Mletačku vlast u 12. st, a u sastavu Mletačke Republike, uz povremene pobune i oslobođenja, ostaje sve do 1797. godine kada Napoleonove trupe dokidaju tisućljetno postojanje Mletačke Republike.
Zadar nakon toga preuzimaju Austrijanci, a 1806. godine na kratko su ga preuzeli Francuzi koji su ostavili značajan trag u povijesti grada. Nakon toga Zadar ponovno pripada pod austrijsku vladavinu sve do 1918. godine te biva pripojen Italiji kao enklava na istočnoj obali Jadrana. U njenom sastavu Zadar je ostao sve do konca Drugog svjetskog rata u kojem je tijekom teških savezničkih bombardiranja razoreno 80% povijesne jezgre grada. Grad je bio gotovo potpuno razoren i napušten, ali je konačno pripojen Hrvatskoj u okviru Federativne Jugoslavije. Tek nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske od Jugoslavije 1991. godine Zadar postaje grad u samostalnoj Republici Hrvatskoj.
Pogledajte našu preporuku kulturne rute kroz Zadar:
1. Ostatci rimskog urbanizma
Google maps lokacija: Antički forum u Zadru
Zadar je najvjerojatnije postao rimska kolonija za vrijeme vladavine cara Augusta 27. god. pr. Kr. Osnivanjem kolonije Jader (Zadar) dobiva obilježja antičkog grada: emporij ili tržnicu, terme, gradsku baziliku za javna okupljanja, nimfej (fontanu), kapitolijski hram posvećen rimskim božanstvima i najveći forum izgrađen na istočnoj obali Jadrana koji je s triju strana bio okružen trijemom i brojnim trgovinama. Pravilan raster ulica na poluotoku sačuvao se do danas, a ostatci rimskog foruma izloženi su in-situ i možete otkriti brojne ostatke rimske arhitekture.
Dodatni savjet: nasuprot Foruma nalazi se Arheološki muzej, drugi najstariji muzej u Hrvatskoj, u kojem su u sklopu antičke zbirke izloženi kipovi rimskih careva, brojni predmeti koje su Rimljani koristili u svakodnevnom životu (pribor za jelo, šivanje. medicinske instrumente i sl.), a možete vidjeti i kako su izgledale obiteljske kuće, saznati čime su se bavili tadašnji stanovnici zadarskog područja, kako su se odijevali i više o religijskim ritualima.
2. Zadarski episkopalni kompleks
Google maps lokacija: Katedrala sv. Stošije
U 4. st u gradu se razvija nova religija – kršćanstvo. Pomalo neobično je to da su upravo na antičkom, poganom forumu, kršćani podignuli svoju prvu krstionicu, biskupsku palaču i baziliku sv. Petra koja je kasnije pregrađena u najveću katedralu u Dalmaciji posvećenu sv. Anastaziji (Stošiji).
Današnje pročelje je nastalo kada je katedrala produžena za 14 m u 14. st. Manje je poznato da se je u crkvi pomolio i papa Aleksandar III prilikom svog posjeta Zadru 1177. godine.
Ulaz u katedralu je slobodan, ukoliko nije u tijeku misa, pa nikako nemojte propustiti priliku proučiti unutrašnjost crkve i prekrasna korska sjedala koja je u cvjetnoj gotici izradio venecijanski majstor Matteo Moronzon, zatim mramorni sarkofag iz 9. st u kojem se nalaze relikvije sv. Stošije te ostatke vrlo kvalitetnih fresaka iz 13. st.
Zvonik crkve je do prvog kata izgrađen u 15. st, a od prvog kata do vrha je izgrađen u neoromaničkom stilu prema nacrtu engleskog arhitekta Thomasa Grahama Jacksona, koji je poznat po gradnji glavnih zgrada Sveučilišta u Oxfordu.
Dodatni savjet: popnite se na zvonik crkve koji je otvoren za javnost i uživajte u pogledu na stari grad, antički forum, more i obližnje otoke.
3. Predromanička crkva sv. Donata
Google maps lokacija: crkva sv. Donata
Crkva sv. Donata je najpoznatiji graditeljski spomenik i gotovo simbol prepoznatljivosti grada Zadra. Prema predaji gradio ju je zadarski biskup Donat u 9. st i izvorno je bila posvećena sv. Trojstvu, a tek se od 15. st naziva prema biskupu Donatu koji ju je dao izgraditi. Crkva podsjeća na bizantsko prisustvo, a ističe se svojom veličinom i cilindričnim oblikom te dvostrukom unutrašnjošću s galerijom na prvom katu do koje se može doći stubištem.
Crkva je izvan sakralne funkcije, što znači da se u njoj već dugi niz godina ne održava misa, a zanimljivo je da je od kraja 19. st pa do sredine 20. st u njoj bila izložena građa Arheološkog muzeja u Zadru.
Dodatni savjet: crkva sv. Donata ima izvanredne akustične karakteristike i u njoj se više od 50 godina tijekom ljeta održava međunarodno poznati festival “Glazbene večeri u sv. Donatu”. Tijekom vašeg boravka u Zadru svakako provjerite raspored održavanja koncerata i uživajte u nekoj od vrhunskih izvedbi svjetskih i domaćih izvođača.
4. Zlato i srebro Zadra
Google maps lokacija: crkva sv. Marije
Ženski benediktinski samostan osnovan je 1066. godine i ima veliko značenje ne samo za Zadar već i šire. U arhivu samostana čuvaju se isprave iz vremena hrvatske kraljevske dinastije, darovnice kralja Petra Krešimira IV te kralja Zvonimira. Hrvatsko-ugarski kralj Koloman je tijekom svog boravka u Zadru u 12. st dao podići zvonik crkvi sv. Marije. On postavlja natpis sa svojim imenom i 1105. godinom kada je započeta gradnja zvonika, a koji je vidljiv i danas u razini prvog kata.
Zlato i srebro Zadra je naziv za Stalnu izložbu crkvene umjetnosti, jednu od najvrjednijih u Hrvatskoj, postavljenu u prostorijama samostana. Izložba obuhvaća velik broj umjetnina, slike sakralnog karaktera, kipove, vezove, čipku te vrijedne zlatarske radove iz razdoblja romanike i gotike, te manji broj umjetnina iz kasne gotike i baroka.
Najstariji predmeti u izložbi su križić pektoral iz 8. st te dva srebrna relikvijara s moćima sv. Aroncija i sv. Jakova iz 11. st. Svakako je najzanimljiviji predmet kruna kraljice Elizabete Kotromanić te poliptih oltara sv. Martina čiji je autor Vittore Carpaccio.
Dodatni savjet: posjetite izložbu Zlato i srebro Zadra uz vodstvo licenciranog vodiča ili kupite katalog zbirke koji je preveden na više jezika kako biste saznali više o izloženim predmetima.
5. Škrinja sv. Šime
Google maps lokacija: crkva sv. Šime
Crkva sv. Šime prvotno je bila izgrađena još u 5. st i posvećena sv. Stjepanu. Stoljećima kasnije bila je širena i dograđivana, ali i dalje su ostali sačuvani originalni elementi ranije crkvice. Zadnju pregradnju doživjela je u 17. st kada je u svetište preneseno tijelo i škrinja sv. Šimuna.
Srebrna škrinja sv. Šimuna je veličine 197 x 80 x 110 cm i u njoj se čuva mumificirano tijelo sv. Šimuna. Škrinja je teška oko 350 kg te je napravljena od srebrnog i pozlaćenog lima na zahtjev kraljice Elizabete, žene hrvatsko-ugarskog kralja Ljudevita Anžuvinca.
Dodatni savjet: uz škrinju sv. Šime veže se zanimljiva legenda, a sama škrinja je oslikana s brojnim prizorima koji prikazuju dolazak kralja Ljudevita u Zadar, pronalazak skrivenog tijela sv. Šimuna u Zadru, prikaz iz života sv. Šime te brojni drugi od kojih neki još nisu do kraja odgonetnuti. Svakako se konzultirajte s lokalnim vodičem kako biste saznali više.
6. Prvo sveučilište u Hrvatskoj
Google maps lokacija: Sveučilište u Zadru
Dominikanci su u Zadru 1396. godine, u sklopu samostana sv. Dominika osnovali prvo sveučilište – Universitas Jadertina sa studijem teologije i filozofije koje je imalo i svjetovni karakter. To je bilo prvo sveučilište u Hrvatskoj ali i u ovom dijelu Europe. Rad sveučilišta je prekinula Napoleonova uprava 1807. godine, a suvremeni razvoj visokog školstva u Zadru započeo je 1955. Danas je Sveučilište u Zadru najveće potpuno integrirano sveučilište u Republici Hrvatskoj, s 27 sveučilišnih odjela za: arheologiju, ekonomiju, geografiju, germanistiku, talijanistiku, informacijske znanosti, povijest umjetnosti zdravstvene studije, povijest, pomorski odjel i mnogi drugi.
Dodatni savjet: zgrada današnjeg sveučilišta nalazi se na zadarskoj rivi, ali svakako posjetite i crkvu sv. Dominika u starom gradu gdje je udaren temelj sveučilišnoj tradiciji u Hrvatskoj
7. Prvi roman na hrvatskom jeziku
Google maps lokacija: kip Petra Zoranića
Petar Zoranić je bio zadarski plemić i književnik koji je napisao prvi hrvatski roman “Planine” 1569. godine. Roman opisuje sedmodnevno putovanje pastira Zorana zadarskim zaleđem, Velebitom i Dinarom, na koje kreće tražeći lijek za neuzvraćenu ljubav. Na putu susreće pastire koji pripovijedaju o zavičaju i natječu se u pjevanju različitih pjesama, ali i vilu koja žali na zapuštenost hrvatskog jezika.
Kip Petra Zoranića je 1969. godine izradio lokalni kipar.
Dodatni savjet: nakon što posjetite Trg sv. Krševana na kojem je smješten kip Petra Zoranića, nemojte propustiti priliku i uputite se prema stražnjem dijelu crkve sv. Krševana koja predstavlja jedan od ljepših primjeraka romaničkog graditeljstva u Dalmaciji
8. Kneževa palača i izložbe svjetskih slikara
Google maps lokacija: Kneževa palača
Kneževa palača sagrađena je još u srednjem vijeku, a tijekom stoljeća više puta je pregrađivana. Početkom 19. st je doživjela veliku pregradnju u duhu klasicizma. Unutrašnje dvorište s bunarskom krunom najstariji je primjerak klasicističke arhitekture u Zadru.
Tijekom Domovinskog rata 1991. palača je teško stradala te je danas cijeli prostor palače preuređen u suvremeni muzejski centar. Kroz šest izložbenih dvorana Kneževe palače posjetitelji imaju mogućnost upoznati zadarsku povijest, a izloženi predmeti datiraju od 12. do kraja 19. stoljeća.
Svake godine u Kneževoj palači organiziraju se izložbe istaknutih svjetskih slikara. Do sad su održane izložbe Suad Rame, Salvadora Dalija, Andyja Warhola i drugih.
Dodatni savjet: svakako provjerite raspored izložbi ovdje kako ne biste propustili neku od zanimljivih izložbi koje se održavaju za vrijeme vašeg boravka u Zadru.
9. Venecijanski sustav obrambenih zidina, UNESCO spomenik
Google maps lokacija: Kopnena vrata
Kopnena vrata nekad su bila glavni ulaz u grad. Sagrađena su 1543. godine u vrijeme opasnosti od Osmanlijskog osvajanja grada. Projektirao ih je slavni mletački vojni arhitekt Michele Sanmicheli. Budući da su gradske zidine bile dotrajale radi lakše obrane grada mletačka vlada je bila prisiljena obnoviti zidine i razviti strategiju obrane grada. Na nove gradske zidine sagrađen je i obrambeni kanal ispunjen vodom, te tzv. Ponton (danas poznatiji kao park kraljice Jelene) koji je služio kao monumentalni bastion za obranu grada. Zadar je u to vrijeme bio najjača mletačka utvrda u cijeloj državi.Osmanlije su nekoliko puta pokušavali osvojiti grad, ali su svaki put bili uspješno odbijeni.
Zadarski sustav obrambenih zidina upisan je 2017. godine na UNESCO Popis svjetske baštine 2017. godine.
Comment (0)